Katar jekhto gesa kana lyas te zjyal i pherdi invazia, shela mij Ukraincurya ushtile te nikeren pala lengi phuv, — bi dikhimos po lengo arakhadimos, pakyajimos or chib. Mashkar lende si i le Rom, andal saje ando societeto, bibahtake, si but stereotipikani gindimata. Numa ages on marenpe pe l anglune linii, azjyutisaren, ferisaren peske armatake phralen thaj phejan thaj keren buki andi Defensake forse, thaj sikajen ke gadava si lengo them, lengo marimos thaj on akyaren ke on trebun te keren gadaya, ke te nikeren pala lengi phuv — si lengo responsibiliteto.
Naj akanake pherdi date anda godoya kiki Rom marenpe andi ukrainaki armata. Palal diferentna ginajimata, gadava gin si katar jekh zji but mij. Anketa saji kerdyas o Roma Fondation for Europe mashkar 143 Roma andi Ukraina, sikadyas ke shtarto kotor le respondenturengo ke si len lenge pashutne rateske po fronto, thaj pashe trinto kotor anda lende — si volonterurya, phendyas o The Guardian.
Katar 2018 bersh zji 2021 bersh, le roma sas targetirime katar ekstremno chachikane grupi, thaj akana aschen jekh grupa andal aver etnikane grupi, saji si andi chel maj bari diskriminacia. Numa sar le manush saje trajin andi Ukraina, on thonpe pi defencia themeski, jekh pasha aver peske armatake phralenca pe anglune linii kerenas marimaske misii thaj len risko po pesko trajo.
I Ukraina pinzjyanel i kontribucia nacinonalni komuniteturengi andi defensia themeski. Gadya, ande themeske inicijativi thaj andi media, maj but thaj maj but historia andal Rom saje marenpe pala Ukraina. Thaj ando 2024 bersh, o prizo pala kurazjo lyas atunche o militaro, thaj akanake o marimasko veterano, o Viktoro Ilchak. O Viktoro gelyas andi armata kana numa lyas te zjyal o marimos, ando 2014 bersh.
«Ando 2014 bersh lyas te zjyal o marimos. Man akharde ma ando militarno registraciako ofiso. Me gelem oche, thaj on ni alosarde man. On phende ke nashtin te len ma andi armata, ke me ni simas ande lenge parametri te len ma andi armata. Atunche me ajilem khere thaj dikhlem po TV phenen anda godoya ke o marimos lyas te zjyal, le okupanturya pashonas amende. Anda godoya me lem i desizia te zjyav ando militarno registraciako ofiso thaj phendem ke kamav te sluzjiv or po kontrakto or sar volontyoro, te nikerav pala munri phuv. Puchle ma sostar mangav ma te zjyav te sluzjiv andi armata. Me phendem ke kamav ke si man chavore, dad thaj dej kache, man trebul te nikerav pala munri familija, pala munri phuv ke me trajiv andi Ukraina. Naj importantno ke san Rom, gruzino or chechentso. Tu trebus te zjyas te mares tu pala peski Ukraina».
O Viktoro si andaj Romani grupa — lovare. Lenge phoroma varekana ajile pi Ukrainaki phuv andaj Ungriko them, anda godoya ande lenge tradicii thaj sakogesesgo trajo si influencia katar Ungriko kultura. Lengo dialekto si specialno, but alava ande lenste si katar Ungriko chib, la chibate si emocionalna, saji del pe ande jakha intonacia, saji mishto ashundyol pe kana o Viktoro del duma. Leske phrala armatake akharenas les «Barono». Andi armata ou sas mehaniko -shofyoro marimaske tradyalan katar pihota.
«Ame kerasas i defencia themeski ande trenura ano Donetsk thaj Luhansk regionurya: ando Mariupol, Pisky, Volnovakha, Lysychansk, Seversko-Donetsk. Munri buki, sar mehaniko —shofyoro, te zjyav pi tradali, te kerav i buki, thaj te riv ma pi munri pozicija».
O Viktoro Ilchak lyas skriisardi naisarimata thaj prizurya anda peski sluzjba. Jekh anda lende les dene les inke ando 2017 bersh. Numa ou si maj but gordo ke si les o Ordeno Kurazjako, trinto stepeni, katar o Prezidento Ukrainako. O Viktoro lyas i honorarna distinkcia andi primavara ando 2022 bersh pala godoya ke ferisardyas o trajo peske amalenge ando 2022, ou ingerdyas len andaj Volnovakha.
«Ame samas ando Donetsk regiono, andi Volnovaha. Kana lene te zjyan le dushmaja pal saore partya, dyamo nas o drom te inkhlyas, ame dashtisardyamas te keras amenge drom thaj te azjyutisaras amaren phralen armatake. Anda gadaya amen dene o prizo. Andi Volnovaha ame samas 12 ges».
О veterano anel peske gindo anda godoya kana lyas te zjyal i pherdi invazia, atunche, ou phenel, ni kam lem te pakyav andi godoya ke gadaya si chaches, ke gadsavo o realiteto. Andi Volnovaha ou arislyav kana o foro sas pashe saoro likhyardo ke marenas pe phares. I buki saji sas soldatoste — te kerel i evakuacia le manushengi saje si andi dukh.
«Jekh komandiro, te ajel leske pacha andi aver lumya, phendyas mange:»»Vitya, o marimos lyas te zjyal, baro marimos. Ame ni zjyanas kam achyas zjyunde or nich». Me phendem leske, ke si o Del opre, i ande leske vast kam avas ame zjyunde or nich. Amenge phende te mukhas i direkcia katar o Harkiv thaj te zjyas ando Donetsk regiono. Ame korkoro, sas amen amari tehnika, zjyasas pi trasa, arislyamas zji Volnovaha. Kana ame ajilyamas oche, o foro sas likhyardo ke sas bombardisardo. Sas schudini i tehnika thaj schudine le okupanturya po saoro foro. Me gindimas ke ni kam risavav palpale khere. Munri familija but phirelas de grizje pala mande, daralas anda mande ke nas ma lenca konekcia. On gindinas ke me mulem».
Andi Volnovaha, kana kerelas marimaski misia, o Viktoro Ilchak nakhadyas jekh phari dukh sharpneloski ando vast thaj phari kontuzia. Numa, ou gelyas maj dur te kerel i misia.
«Me nikerdilem, phanglem munre vasta thaj phirdem gadya maj angle pi tradali. Man inke sas ma kontuzia. Atunce o komandiro phendas mange ke trebul te zjyav ko doktoro thaj te avav evakuime andi bolnica».
Pala j dukh o Viktoro Ilchak nakhadyas i reabilitacia thaj risajilo palpale andi armata. Leske armatake amala primisarde les but mishto. Ou phenel, ke andi armata ou arakhlyav chache amala, saje sadijekh azjyutinas les thaj nikerenas pala leste. Kana lyas te zjyal o baro marimos, o Viktoro nich jekh vares ni maladilo diskriminaciasa po etnikano fundo: ando kimpo marimasko saore si ando egaliteto.
«Le komandirurya thaj le soldatc phiradyonas jekh avresa sar phral phralesa. Nas diferencia kon san: Rom, gruzino or varekon aver. Ando marimos naj gadsavo, saore le manush si ando egaliteto».
Te risayos ando civilno trajo sas phares. Trebulas pale te sikyos te trajis bi eksplozie, bi sadijekh tenzija thaj bi armatake phrala, saje kerdile sar dujta familija.
«Sas but phares. I zji akanake si phares ke mukhlem munre phralen armatake. Varesaje anda lende, si zjalya, naj zjyunde. Phares te risayos palpale te ajes palpale civilno manush, ke tuke si obichno te ajes soldato. Kana mande ni ajenas ma munri zjyuvli thaj chavore, me inke achyasas pi sluzjba te marama».
I motivacia katar o Viktoro Ilchak sas maj zurali dekana varesaje predrasude: ou phenel, ke gelyav andi armata ando konsentno drom, sao zjyal ando aver drom dekana le stereotipurya, saje inke si andal Rom ando societeto.
«Me kam phenav tumenge chaches, man sas shanso te na zjyav te sluzjiv.Numa te na phenen le ukraincurya, ke le Rom ni zjyan andi armata, ni keren defencia themeski, me lem I desizia te sikavav, ke I le Rom dashtiln te sluzjin. Te na phenen maj angle, ke le Rom ni marenpe, garadyon. But phenen ke le Romen si but chavore, i len naj chachimata te marenpe. Naj, Len si len chachimata te marenpe, te zjyan andi armata».
Sar phenel o Viktoro, pala godoya sar lyas te zjyal o pherdo marimos, ou dikhelas andi armata but Rom, saje sikadepe pe sa gadya, i lende sas bari motivacia, sar zorale, loyalne soldatc. Pala risajimos ando civilno trajo anda Viktoro Ilchak, leski sluzjba lene te zjyanen ande l komuniteturya, le manush ajenas te keren foto veteranosa, ke leske shtarenge chavorenge i ternenge manushenge ou kerdilyas sar egzamplo.
«Me sim gordo ke kerdilem soldato. Me sikavav o egzamplo naj numa mange, munre chavorenge, tale i avrenge Romenge».
O Viktoro phenel, ke i diskriminacia pi Romani populacia andi armata thaj ando civilno trajo dyav maj tele, kerdilyav maj tsini. Sar ou gindilpe, o societeto priil pel Rom ando aver drom, kana dikhel kiki thaj sar on keren buki te ajel i viktorija.
«Handre kerdilyav aver felo o atitudo dekana lyas te zjyal i pherdi invazia. But ukraincurya dikhen, ke le Rom zjyan andi armata ke korkoro kamen. On dikhen le intervju saje den Romane soldatc. Anda godoya phenen ke le Rom keren mushto, tale naj saore».
Sar phenel o Viktoro Ilchak, akanake le manush maj but vares phenen ando pativalo drom, maj handre len andi peski sama le motivurya or kiki de piterde si romane soldatc. O Viktoro akyarel ke i parojimata naj inke pherdi, tale i parojimata zjyal, i oj zjyal katar chacho aktiviteto po fronto.
Anda godoya ke po marimos saore si ando egaliteto phenel i aver Romano soldato o Alberto Brugosh. I puchimata leske sastimosa ni nikerdyas les, ou lyas i desizia te zjyal te marelpe le dushmajenca. Ando intervju andi publikani nejimata o mursh phendyas: «Me kerdem jekh desizia: te zjyav zji kana ni muntuilpe vsya, zji kana ni kam ajel pacha andi Ukraina».
«Ande 43 bersh me gelem po fronto.Me ni ashundem te phenen mange, jertin ma,: «Cigano, Rom, de tu maj palapale, de tu andi partya „. Naj, kontrari. Sas sikado pativ. Me simas pi sluzjba ando Zaporizhzhia andi 55 brigada, maj angle – ando 39 -to batalyono. Pala godoya, kana lyas te zjyal o pherdo marimos, me simas pi sluzjba ando 59-to batalyono. Ame samas andi Avdiivka, Selidovo, Kurahove, Bahmuto, Soledaro, Bucha, Irpin. Sas ma dukha, kontuzii. Dashtil te ajel gadya kana sovav raki, man dukhal ma vareso. Lel ma o shero… Tale me nikerdivav».
O Alberto Brugosh — si onkapaciento. Bi priisarimos po pesko diagnozo, o mursh risajilo pi sluzjba andi armata.
«O sastimos naj gadsao sar sas. Maj but, kana me nakhlem o militarna sastimaski komisia, mande dikhle kancero andi por. Anda godoya me maj but kerdilem tristo. Tale i kana si o nasvalimos, me ni kam astejima zji kana ni kam ajel o muntiomos. Ame dyamas klyatva Ukrainake thaj le manushenge andi Ukraina. Amari traba — te keras defencia themeski».
Dekana lyas te zjyal o marimos, hasajile but romane soldatc, on mule andi marimata pala Ukraina. O Themesko Serviso Ukrainako pi etnopolitika thaj liberimos e Konsciencaki (DESS – pi ukrainaki chib) kerel monitoringo pi kontribucia katar Ukrainake etnikane komuniteturya ando marimos agresoresa: participacia ande Ukrainake Armime Forcurya, teritorialno defenciake forcurya, thaj aver. Ando monitoringo si inkludime raporturya andal reprezentanturya katar nacionalni komuniteturya, saje lene maritor andel vast thaj gele te keren i defencia Ukrainaki. Si but zjalya, ke pala informacia katar o DESS, jepash gadala raporturya si anda manush saje mule kana marenas pe.
Le romane komunitetura dukhasa nakhaen o hasarimos defensorengo saje zorasa mardepe pala Ukrainako liberimos. Gadava si kotor anda generalno hasarimos andaj Rusiaki agresija – jekh dukh thaj memorija andi saori Ukraina.
Gadya gilabalas po marimasko kimpo o Oleksiy Tyrpak, soldato andaj Transkarpatia. O Oleksiy sas volontyoro kana sas les 24 bersh. Bi priisarimos ke sas ande terne bersha, ou sas but vares andi nominacia, jekh anda lende sas o Trushul Zuralengo. O Oleksiy ingerdas dukhade amalen pe peske dume, thaj les korkoro sas but vares dukha, numa kana sas andi dukh — ou sadijekh risayolas andi armata.
«Na rov, kana me ni kam dashtiv te kerav te aschel i Rusia, kon kam dashtil te kerel gadaya», — phendas o Oleksiy Tyrpak peska dake.
Ando 2024 bersh, kana kerelas marimaski misia pasha gav Terny, Lymansky distrikto, Donetsk regiono, o Oleksiy Tyrpak sas mudardo katar agresoro. Trin lunzj chon, leske pashutne rateske rodenas les. O Fedir Demeter, o phral Oleksiy Tyrpakoske dadesko, ando intervju Suspilne Uzhgorodoske phenel anda leste:
«Ando trajo, ou sas loshalo, pozitivno chavo. Trajilas sar i aver Rom. Ou kamlyas te kerel i defencia themeski ando gadava marimos. Ou gelyas jekh vares, kerdilyas amala Ukrainake soldaturenca, marimaske chavenca, saje keren defencia pi amari Ukraina. Numa les sas but dukha, aver ando lesko than phendyas ke bi skriilpe te na ril pe ando marimos. Kana ame phendam leske, ke sas les dosta, o Del dyas les te aschel zjyundo, te trajil, ou phendyas ke nashti te jertil pes kana kam mukhel peske phralen armatake tele».
Ando 5-to Ijunyo ando 2024-to bersh, o Oleksiy Tyrpak sas prahosardo ando Transkarpatikano regiono ando lesgo gav Turʼya Pasika, ando sao ou arakhadilo. Lesko gravo si angluno pasha udar. Duj flagurya si po gravo: ukrainako thaj romano.
Mashkarthemeske aktivisturya akharen i Ukraina naj numa te prinazjyanel i kontribucia le Romengi andi defencia themeski, i te kerel kondicii andel saje o komuniteto shaj te trail konfidentno thaj sekurno pala muntuimos marimasko. Ekspertya den pi gogi eksperienca katar o Kosovo: pala marimos ando 1999 bersh, oche sas but baro masovo nashlimos le Romengo, Ashkalengo, thay Egiptanengo. Maj but dekana 120 000 manush nakhade affekto anda marimos thaj sas dene avri anda regiono. Gadava egzamplo si sar varningo — si importanto i Ukraina akanake te kerel mehanizmurya saje kam ferisaren te na ajel gadsaji tragedia pale.
Ukrainake aktivisturya vazden i atencija pi godoya ke o akanutno nacionalno sastimasko plano pala marimos inke ni lel ando ginajimos ando pherdo drom o specifichno pharimos, sao si le Romende. Sar egzamplo, varesaje familiji beshen ande naj formalni khera, bi dokumenturya, so dashtil te kerel pharimos po akceso kana trebul i kompensacia or programurya po finansiako azjyutimos. Pala marimaske politiki thaj strategii trebun te pinzjyanen i o fakto ke o marimos dyas dab po romano komuniteto disproporcionalno, thaj ande varesaje kazurya but maj phares dekana pel aver grupi.
Te ajel pinzjyandi i kontribucia le Romengi, te ajel lengi chachimata nikerdi, thaj te ajen lene andi ginajimata lenge treburya kana kam zjyal i rekonstrukcia – naj numa i puchimata chachimaski, tale i kondicia saji trebul te ajel, i Ukraina te kerdyol o them ando sao saoren themutnen si len egaliteto ando posibiliteto thaj te akyaren pes sar kotor ando angluno chaso saore ando k than. Aj gadaya dashtisaras te keras saore ande k than, kana das jekh avreske o vast thaj vazdas o them kaj khonik ni aschel andi partya.
Thaj gadaya anda amende.
Подкаст створено за фінансової підтримки Європейського Союзу та Ради Європи. Його зміст є виключною відповідальністю авторів. Погляди, висловлені в цьому подкасті, жодним чином не можуть тлумачитися як такі, що відображають офіційну думку Європейського Союзу чи Ради Європи.