Le romane zjuvlya nikeren le tradicii thaj ando godova chaso marenpe pala pesko glaso ando societeto. Lenge historii si drom katar prejudicie thaj barierurya zji ko lenge viktorije. Andi Ukraina, le Romane zjuvljya but vares nakhajen i diskriminacia thaj phanglimos pi lengi chachimata, maj but andi edukacia, kana len pi buki, akceso sastimasko thaj statoske servisura. But anda lende ni muntuin i mashkaruni edukacia, thaj but anda lende nashtin te arakhen buki. Gadaya si ke si sistemaki diskriminacia thaj naj socio-ekonomikano egaliteto, sao formisardyape deshe bershentca.
I historija anda godoya sar sas formisardi tradicionalno rola la jzuvlyaki arisel ji godova chaso kana le komuniteturya nikerenas o phirado trajo thaj kerenas lenge obichaji thaj regule, so, anday aver partya, delas thaj azjutilas te ajen ando jekh than thaj te ajen zjunde. Varesaje andal gadala tradicie aschile i akanake: sar egzamplo, pativ le maj barenge, rola saorengi andi familija, baryarimos le chavorengo, te ajel nikerdo la kulturako kodo. Ando gadava lungo drom dashtin te ajen dikhle na numaj i phanglimata, tale inke i zor zjuvlyaki saji si le Romnyan, ke maj but anda gadaya buki perelas pel phike Romnyango.
Phenel i Zemfira Kondur, prijandii romani aktivistka ande Ukraina thaj ande aver thema, menedjeri pel proekturya ando Concilo e Evropako.
«But manushende katar o Est, i rola zjuvlyaki sas, pate i aschel but similarno. I zjuvli priil pala j familija, opeil la.Oj si dej saji del o trajo le chaorenge thaj del varesaji edukacia le chaorenge.Oj priil pala godoya te ajel ando kher thaj andi familija varvalimos, harmonija, thaj vsya so dashtil te ajel andi bahtali familija. Chaches i zjuvli but azjutil te ajen lene le decizie. Maj anglal, ande varesaje Romane komuniteturya oj kerelas loje. Gadya si, i rola la zjuvliyaki si bari. Tale ando jekh chaso i zjuvli trebulas te ajel bi dikhli, te del saporto peske Romeske ande l saore trebur thaj te sikajel leski importanca andel manusha avryal».
Mashkar pinzjande historikane figuri, si maj but handre romane zjuvlikane anava dekana mursikane anava. Si gadya maj handre sar i mashkar aver manusha. Gadaya si but anda soste te kerdyolpe: patriarhalne tradicie ande komuniteturya, socialna thaj chachimaski diskriminacia, naj i tradicia po skriimos, thaj naj i oficijalna historiografia, predrasude thaj stereotipurya.
Jekh andal chel maj but Romane poeti, sajen si baro talanto, si i Bronislava Waiss, sas la o anav Papusha (pi Romani chib), sao oj utilizilas kana oj skriilas. Oj korkori sikilyas te chitil thaj te skriil, thaj lake poezjii anda Romano trajo sas but prinzjande. Numa ando lako komuniteto ni nikerenas pala Papusha o glaso, gindinas ke laki poezija si huhaimos, ke oj sili aver. I Lina Kostenko skriisardyav i poezija “Gypsy Muse”(“Romani Muza”) gadalake zjuvlyake.
Pi «Gypsy Muse» («Romani Muza») katar i Lina Kostenko kerdyas i translacia pi Romani chib i poetesa andaj Ukraina sajyate o Romano arakhadimos i Rani Romani. Laki translacia kerdilyas sar mosto mashkar Ukrainaki thaj Romani kultura, ke gadava sas o primo vares kana i buki katar o prinzjando Ukrainako avtoro sas ashundi pi Romani chib. Ando 2008-to bersh i Rani Romani korkori kerdyas pesko poezijako kidimos, sao buschol «Mire droga manUsha». I skriitora gelyaptar ando trajo ando 2023-to bersh, numa pala peste muklas i kontribucija andi romano kulturako varvalimos.
Pinzharde romane poetessi si kidine naj numa gadalasa ke si len talanto, tale i gadalasa, ke lende phare trajoske droma. Оn arakhadile ande komuniteturya kaj sas phares la zjuvlyake te lel edukacia thaj i chachimata pe pesko glaso, thaj i lumya avryal priilas pe lende predrasudenca. Pi lengi baht sas thodino o marimos te dashtin te skriin aj te ajen ashunde, but vares gadaya kerelas but lenge, konflikturya komunitetosa, or delas pe maj dur o societeto lendar. Tale ando jekh chaso, gadala zjuvlya astarenas i yag ande l aver manush.
Gadja ashundel pes jekh Rromano proverbo: «Sikjo avrestar gogi, taj kiri na hasar»
tradicionalno rola la zjuvlyaki ande romane komuniteturya si la fundone historichni korena, le obichaji parojen pe, o chaso del peski influenca. O patreto ni myal ande l saore thana: ande varesaje komuniteturya, le tradicionalne obichaji aschhen zurale, kana ande aver on gradualno hasayon, bisterdyon. Specialno katar o naisarimos ke andi Ukraina si iniciativi thaj programurya, saje azjutin Romane zjuvlyan te akyaren lengo potencialo, phenel i Zemfira Kondur.
«Kana lyamas te keras i programa Romane Mediatorengi andi Ukraina, oj sas kerdi numa Romane zjuvlyange. Oj sas kerdi te dashtil te ajel arislo zuraimos pi rola Romane zjuvlyangi andi familija, ando komuniteto, te dashtil te kerel buki, te baryol, thaj te ajel maj sigurno .Ano 2010 bersh, sas treningo zjuvlyantsa, saje trainas ande but tradicionalni familiji thaj komuniteturya. Lenge sas importantno te den pesko but chaso te kirajen, te kiden, te keren khereski buki thaj aver. Thaj maj angle me dikhlem sar lenqi rola andi famìlia thaj ando komuniteto lyas te parojel pe sar nakhlyav o chaso. On lene te den maj but lengo chaso te azjutin avren. Le zjuvlya kerenas but buki avryal, dikhenas pe manushentsa, sas len bukyarni dikhimata, naj kherestar, len maj but maj nas resurso te kirajen. Atunche lene te azjutin lenge mursh thaj le chaore, saje azjutinas len ando sakogesesko trajo. Zjalas i paroimata ande familiji. Gadala zjuvlya sikile, kerdile but sigurno. On lene te keren bukyarni dikhimata le maj barentca ando foro, deputatonca, e reprezentanturenca katar e lokalno autoriteturya thaj po nacionalno levelo», — пояснює ромська діячка.
Romane mediatorurya si specialo tipo profesiako, sar «mosturya» mashkar komuniteto thaj e themeske strukturi. Pakyan lenge, len prinzjanen thaj primin, ke on mishto zjanen le tradicii, kultura thaj i chib. Ando jekh chaso on nikeren netraliteto thaj azjutin le manushen te len saporto – ji katar te ajen primisarde bukyate te ajen lila, ji akceso pi edukacia, sastimos or te ajel o konflikto phandado. Thaj korkore le zjuvlya, saje kerdyon mediatorurya, dashtin te parojen radikalno pesko trajo.
«Amen sas Romni saji sas mukhli te zjaltar katar o than phanglimasko. Oj rodelas buki, ke oj ni kamelas pale te zjyal palpale oche thaj te kerel vareso, pala soste pale te le na oche.Ame lyam i decizia te das la te kerel buki. Gadaya sas ando regiono ando Donetsko. Oj muntuisardyav o treningo thaj kerdilyas mediatorka.
Gadaya chaches but parodyas lako trajo thaj o trajo lake familijaki. Ke gadala si manush saje nich k vares thaj nich ando jekh than ni kerde buki, ke nas len edukacia, zjanglimata thaj posibiliteto. Thaj sas inke i diskriminacia po etnicno fundo.
Thaj kana gadaya Romni lyas te kerel buki, te primil loje pala laki buki, te kerel lashe bukya le manushenge ande komuniteto, oj phendas mange ke gadaya but parodyas lako trajo. Gadaya sas zji 2014 bersh. Oj phendas ke gadaya buki parodyas lengo gindo ando trajo, ada l shansi te keres buki chaches, thaj te primis loje. Gadaya si, ke ni trebul te gindis phares te keres vareso neo, te daras pala pesko trajo thaj te keres vareso ilegalno. Maj angle laki phej thaj lako phral gele te keren butji. Gadaya parodyas saori laki familija. Thaj gadava si but zuralo egzamplo.
Saore mediatorurya saje keren buki katar 2010-2011 bersh dyamo si len aver trayosko stilyo thaj on si exemplurya manushenge andi komuniteto».
Le zjuvlya, saje dashtisarde te utilizin shansi thaj si len edukacia, kerdyon modelura terne chejange ande lenge komuniteturya. On sikajen sar dashtin te ajen nikerde le tradicii, tale j ando jekh chaso te laschyaren pesko trajo, te keren investicie ando pesko baryarimos, thaj te pitren neje perspektive peske thaj lenge komuniteturenge.
«le terne cheja phende ke kamen te ajen sar i raji Lyuba, or i raji Daryna, or i raji Rada. Thaj man falma but mishto te dikhav gadaya parojimata, taj i gadaya sar lenge familijake membrura aktivno azjutin len andi buki. Thaj on ni maj mangenas zjuvlyandar te kirajen, te keren khereski buti, ke on akyarenas ke keren vareso maj but thaj but lascho le manushenge».
Bi te dikhelpe i parujimata, si inke barieri po akseso pi edukacia romane chejange thaj zjuvlyange. Varekaj si finansiyaki or infrastrukturaki pharimata, chibake barieri, varekaj – si societoske predrasude or bi-saporto, or handre saporto katar o komuniteto.
«Akana shaj te dikhel pes varesaji diferencia ando akceso pi edukacia romane chejande, saje trajin ande bare forurya thaj saje trajin ande l phandade romane beshimaske thana. Gadaya zavisi i katar i teritorija thaj geografikano than kaj si romani beshimata. Kana das duma andal phandade romane beshimaske thana, oche si but seriozna problema po akseso pi edukacia chaorengi.Andel gadisaye tradicionalno phandade beshimaske thana o avantazo den le chajeske te zjal te sikyol maj anglal palo pandzjto klaso . Kana phenas andal komuniteturya, saje trajin andel forurya, on si maj but moderne. Ande gadisaye familii, von zumaven te den lenge chavorenge varesaji edukacia thaj te parojen o trajo lenqe familiako, anda gadaya le cheja muntuisaren i mashkaruni edukacia. Tale naj saore zjan ando universiteto, varekana gadaya dashtil te ajel phanglo ekonomikani situaciyasa andi familija».
Numa si i aver partya problemakii: i kana si edukaciake shansi, naj saore le cheja dashtin te utilizin le. Ande varesaje familiji ni kamen te bischaren len te silyon, ke daran ke kam parojel pe o tradicionalno trajosko drom.
«On zurales kamen te nikeren but terni meritimata thaj godoya, le cheja te na zjyan andal varesaje fremura romane tradicienge. Ande l varesaje familiji daran, ke kana cheori kam lel te sikyol ando universiteto thaj kam ajen la naj romane amala, rakhlya, oj dashtil te bistrel le romane tradicii. Sar egzamplo, amende naj sar le cheja te zjyan avri amalenca rakyate. Oj trebul te ajen akompanime phralenca, murshenca or zjuvlyanca, saje si maj bare. Amende ni kam ajel prinzjando kana le cheja dikhenpe chajenca thaj aschen lentsa korkoro anglal o bijav. Varesaje famìliji nikeren gadala tradicii. Gadaya phandel le chejan, ke on nashtin te ajen ando jekh societeto avre manushenca saje si ande lenge bersh, nashtin te nakhajen o chaso ando jekh than lentsa, or te baryon».
Tcini edukacia thaj but terni meritimata ande komunitetrya, gadaya situacia gradualno skimbolpe – phenel i Zemfira Kondur. Sar oj phenel, maj but thaj maj but familiji den o drom le cheyange shanso te sikyon, te achel i but terni meritimata pa maj but bersh, maj angle, thaj te baryaren pesko potencialo, shaj te nikeren pativ pel kulturake tradicie.
«Terne dada thaj deja sajen si edukacia thaj kamen te dikhen lenge chavorengo trajo aver, taj zumaven te den le chavoren i anglal –shkolaki edukacia, te bischyaren len ande lache shkoli. On akyaren ke gadaya si trajo tegara . Inke si but mishto, ke le bersha pel but terni meritimata parojen pes. Gadaya si phanglo parojemasa ando trajo ande romane komuniteturya, anda gadaya naj but kazurya pi maj terni meritimata , sar sas maj anglal».
Katar kshel bersha persekucia aj discriminácia: sar prezervirime o Romano edentiteto
I tradicia pi insurimata(meritimata) andel but terne bersha naj numa kulturaki praktika, tale si i phagimata chachimaski le chavorengi. Anda gadaya organizacie katar o publikano societeto thaj le romane mediatorurya kiden le zjuvlyan thaj murshen andal komuniteturya. Phenen lenge sostar but terni meritimata si phari po sastimos, baryarimos thaj po trajo maj anglal le chavorengo.
«Anda gadaya puchimata sas but diferentne diskusii. Naj but chaso angle ando fremo
Task Force romane zjuvlyango sas kerdi jekh kidimata te ajel ashundo lengo gindimos andaj but terni meritimata. Dikhen on varesao parojemos or kamen gadaya tradicia te aschel? Maj but zjuvlya phende ke akanake le cheja maj but kamen te len edukacia. Le cheja dashtin te dikhen sar gadaya parojel le manushengo trajo sao posibiliteto del i edukacia. Kana le manushen si akceso te ajel len shansi, on len te priin po pesko ges tegara ando maj but buglo drom. Kana ame phenas andal Romane beshimata saje si andi izolacia, on ni dikhen gadala shansi thaj pesko trajo maj angle. Atunce len naj aver drom numaj te ensurinpe, meritinpe thaj te keren famìlia.” On ni zjyanen ke dashtin te trajin aver felo».
Aver kategoria saji si ando vulnerabiliteto si deja sajen si but chavore. Lende vsya ando jekh than: priin, phiren de grizje pala j bari familija, sadijekh ekonomikano thaj socialo instabiliteto thaj but vares naj len akceso po suporto thaj resurse saje trebun po barjarimos or edukacia. Gadsajenge zjuvlyange si but importantno programurya po azjutimos, informaciako saporto thaj te dashtin te len neji zjyanglimata.
«Ame gindisajilyam sar jekh zjyuvli sajate si la panzj chavore trebul te arakhel vryamya te ajel te lel varesaje dokumenturya? Oj trebul te beshel andi renda, te skriil vsya, te akyarel kaj te ingerel gadaya. Kana si la panzj chavore, si but phares te keres gadaya, ke naj kasa te mukhel len. Varekana dashtil te ajel gadya, ke naj len loje te zjyan po transporto te ajen varekaj. But problemurya kerdyon anda godoya ke dekh data on nashtin te vazden pe ando pesko baryarimos, te sikyon thaj te keren pesko trajo maj angle».
Romane zjyuvlja nakhajen i diskriminacia ande 2 droma, sar zjyuvlja thaj sar reprezentanturya katar nacionalno komuniteto. Gadaya sikajel ke on trebun te nakhajen naj numa le genderoske bariere, tale i predrasude saje si phangle po lengo etnikano arakhadimos. Anda gadaya sаportoske inicijative thaj edukaciake programurya Romane zjyuvlyange si gadya importanto: on den shansi naj numa te nikeren pala peski chachimata, thaj te ajen i zor saji azjutil te zjyal i parojemata ande l komuniteturya.
«Si kazurya kana le Romnya nakhajen diskriminacia ande l 2 droma: sar zjyuvli thaj sar Romni. Gadaya si phari tema.Si but romane publikane organizacie saje mothon romane reprezentaturenge so on dashtin te keren andel gadsaje kazurya, kaj dashtin te phenen anda gadaya. Tale kana naj tut edukacia, naj buki, tu nashtis te tchitis or te keres protekcia peski chachimaki, , nashtis te azjutis kire chavoren kana on sikyon, nashtis te trajis pesko pherdo trajo. Amen si but Romnya, sajende naj dokumenturya thaj on nashtin te keren lila po arakhadimos chavorengo thaj kana den andre ande gadaya procedura te keren peske jekhto pasportura, bi varesaji edukacia, si lenge but pharo. Atunche ajen te azjutin len le romane mediatorurya or publikane organizacii».
Le moderne Romane zjyuvlya ajen sar bari zor pala parojemata ande komuniteturya thaj sar egzamplo avrenge.
Amari gorbitora i Zemfira Kondur janenla sar i aktivistka pi manushengi chachimata. Mashkar aver, ando bish ai deshu panj deshato bersh oj sas prima romani zjuvli saji sas thodini pi pozicija sar vice bari mashkar departamento pi koordinacijaki grupa andi romani puchimata telal o Kabineto Ministurengo Ukrainako. Katar o bish ai deshu in’yato bersh, oj si li i UNDP-eski Ambasadorka pi Tolerancia andi Ukraina. Numa i oj nakhayelas i diskriminacia saji sas bazuime po etniciteto.
«Ame trajisardam but chaso Romentca. Thaj andi shkola sadijekh kerenas maj tele mange le notacie (vidmitkurya) andaj godoya ke sim romni. Ke gindinas pe ke me ni kam dashtiv te sikivav maj mishto dekana aver chavore. Kana ame maj angle gelyamas te traisaras ando aver foro thaj ni trajisardam Romentca, sas jekh sikyarni saji gindilas pe ke i romani chej nashti te sikyol ando universiteto thaj me ni trebulas te avav oche. Thaj oj thodyas but zor te na sikivav maj angle. Tale oj nashtisardyas te arisel gadaya. Gadaya andal stereotipurya thaj anda gadaya, sar si phares Romane chavorenge te ajel len akceso pi lachi edukacia. Kana tu i sikyos andi integraciyaki shkola, naj andi segregaciyaki, gadaya phenel ke tut dashtin te na primin thaj te keren notacie chaches pi kiri zjyanglimata».
Bersha maj angle, i o chavoro la aktivistkako pi manushengi chachimata trebulas te nakhajel gadisao attitudo.
«Munro chavoro arakhadilo ando Kyiv thaj sikyolas andi gimnazia katar jekhto zji injato klaso, ni skimbolas pi aver shkola.Munro chavoro sadijekh phenelas ke ou si lo Rom. Katar eftato zji injato klaso, kana le chavore len te utilizin maj specifichni stereotipurya, leske lene te keren bulingo anda lesko etnichno arakhadimos. Anda gadaya sas konflikturya ando klaso.Ame zumadam te lachyaras gadaya puchimata, dyamas duma le chavorenca, dyamas duma klasasa sikyarnyasa, saji khanch ni dikhelas, inke dyamas duma direktorasa, sajake sas chudno ke gadaya situacia kerdilyape. Andi godoya shkola sikyolas inke aver chavoro andaj aver etnikani grupa, thaj ou sas persekutisardo thaj mardo. Numa sikyarne thaj i direktorka shkolaki ni dikhlenas gadaja. Atunce me ajilem aj dem propozicia andi shkola – te dav lekcie kana sas man libero chaso bi pokinimata, lekcii andaj toleranсia, diferentne kulture, manusha, thaj etnikane grupe. Von mukhle man te dav andre, me kerdem naj but gadsaje lekcie, chavoren but chailyav len, lenge sas interesantno. Pala godoya me manglem studenturen te skriin pi jekh patrin so ni arisel len andi shkola or so ni chaylyol len. I kana me ajilem kaj direktorka thaj phendem lake so skriin le chavore, man ni maj akharde maj but te maj thitiv lekcii. Pate but informacia sas kidini anda godoya kiki de but ni del pe sama le chavorenge thaj saje problemurya si ande shkola».
Anda peski familija phenel i romani aktivistka andi chachimata,reprezentanta katar o Chachimasko Romano Centro andi Odessa, yuristka Vira Grangoy. Laki suksesoski historia lyav o starto kana laki dej, saji korkoro nashtilas te tchitil, delas lake zor te sikyol thaj pakyalas ando lako potencialo.
«Andi munri familija si panzj chavore.Ame sam mashkaruni romani familija.Munri dej Romi. Oj del duma po kishinyovskiy dialekto, ke laki familija migrisardyav andaj Moldova.Munra date nas shansi te phirel andi shkola, ni muntuisardyav nich trin klasurya anday but phari baht. Oj hasardyav peska da kana sas but terni, anda godoga sas le bari problema andi familija. Phares sas munre paposke ke aschile leste 4 chavore. Nas saporto katar o stato ando godova chaso. Kana on ni phirenas andi shkola, khonikh ni priilas pala gadaya. Anda gadaya munri dej korkoro sikyolas te tchitil thaj te skriil paso palo paso, kana ame lyamas te phiras andi shkola. Lake si zurales lazjyav, ke nashtil te thitil mishto. Oj zjyanel sar te skriil pesko anav. Kana trebul te zjyal aj te del aplikacia pel servisurya, trebul te skriil lila, deklaraciji, aplikacii, gadaya si but phares lake.
Te das duma anda mure njamura, but anda lende ni zhanen te tchitin thaj te skriin. Anda gadaya, te zjyan ande l servisurya or te den len neje dokumenturya si lenge zurales dar. On dashtin te mukhen gadaya ke si lenge lazjyav te mangen te azjutin len. But vares, anda guryajimos, sao si tradicionalno, thaj o cveto morkhyako len dashtin te na azjutin. Gadaya si sosa ame ages keras buki, thaj so nakhlyas munri dej.
Me lem te sikivav manushengi chachimata te dashtiv te kerav protekcia familijaki, ke gadaya sas munri motivacia. Tena khonikch andaj munri familija te na maj phenel maj but ke amen ni ashunen, ame sam khonikh thaj naj amen protekcia. Thaj me korkori kam lem te avav protekcia munri familijaki».
La Virake suksesurya thai dashtimata zumade te keren le maj tsine. Anda gadsaje kazurya but cheja, sajende si talanto, thodine te maren pes naj numaj pala peski zjyanglimata thaj shansi andi kariera, tale i pala chachimata te ajen ashunde.
«Sar egzamplo, kana sas i epidemia coronavirusoski, saoren mangenas te azjyukyaren ando koridoro, numa munra da mangle te azjyukyarel avri. Tale sas zurales shil. Sas but gadsaje situacii. Kana me gelem te kerav buki ando kriso, phende mange anda godoya ke kam ajel ma varesaji pharimata. On dene ma te akyarav, ke me ni sim sar aver, ke kam ajel mange maj pharo, te phenav ande gadala alava. On phende mange gadaya ando nasul drom, ke me ni kamav nich te phenav gadaya. On kamle te sikajen mange ke me sim aver. Me akyardem ke man trebul sadijekh te kerav maj but dekana dashtiv, te sikavav munro completiteto».
Vira Drangoy nashtil te nikerel le asva, kana gorbil anda peski familja. Saore kazurya diskriminaciake pi laki familija or pe late ni kerde interferencia lake te zjal angle thaj te arisel peske cilura.
«Kana kam ajel tume i edukacia, kam dashtin te arakhen buki, sadijehk kam primin loje, kam arisen prestizjo, imidzjo.Gadya si, ke tume kan dashtin te parojen gadaya situacia saji me nashtisardem te parovav, phendyas i dej. Anda godoya oj sili amenge sar egzamplo saoro zorako. Oj hasardyas laka da kana sas but terni, tale oj zurales kamelas te zjyal andi shkola. Me but vares ashunav ke phenen andal Rom ke Roma si lenoso, korkoro ni kamen te zjyan andi shkola or bukyate. Naj saore si gadya zurale te zjyan aver felo dekana i sistema thaj o societeto, te akyares, te sikajes peske ke tu dashtis. Gadaya si but phares te keres gadya. Me simas but vares phagli, kana akyarasas ke me dav ma palpale, dav ma tele. Tale Munri dej sas mange sar egzamplo, ke dashtis vsya te arises thaj te keres. Oj delas man zuralo saporto. Munre dadeske thaj dejake, maj tcinenge, andi munri familija me simas sar egzamplo. On sadijekh phenenas andi shkola ke me simas lengo egzamplo. «Sar dashtis te mukhes tut kache, te des tu palpale? „Me ni kam mukhav ma“».
Sar i chibaki kodifikacia thaj getimata po personalo kam azjutin te achel i romani chib andi Ukraina
I Valentyna Halaychuk, asistento koordinatoroski ando Romano Chachimasko centro si la historia, saji myal pi Veraki historia, tale gadaya cheori si li andaj striktna traditionalna romani familja. Lako trajo parosailo palo retrito ando zjuvlikano liderimos.
«Me arakhadilem ando gav Lyubashivka, barilem andi bari familija, ame sam efta kaj munri dej. Amende konservativna familija. Man ni denas man but so te kerav. Me nashtisaras te phiravav le sostya, te zjav avri rakyate, me nashtisaras te inkhlyav but vares avri. Jekhvares akharde man po retrito. Munro dad thaj dej jekh data mukhle man, dene man te zjyav, aver data ando paluno momento phende ke me detod ni maj zjyav. Numa me simas tristo, Tale me lem te sikavav munro «me» thaj me phendem ke me kam zjyav kana on i ni den mundro drom te zjyav. Thaj me gelem po retrito. Pa godola 4 ges phende anda godoya sar te ajes liderka thaj sar te sikavav man. Ande godola 4 ges man but chaylyav man ke me ni maj kamlem te risavav khere. Tale nashtisardem te alosarav aver varianto, me risajlem thaj sigo lem te rodav buki te zjyaptar. Me simas leni bukyare ando magazino ando gav. Oche me kerdem buki sar konsultanto sao bikinel jekh bersh. Man chaylyolas ma gadaya buki. Tale maj anglal, kana lene man bukyate, phende ke mi sim Romni, khanch te na chorav. Anglal godoya kamlem te zjyav bukyate, naj dur amendar sas magazino. Me ajilem thaj puchlem, thaj on denas duma manca gadja ando agresivno drom: «So, kames te len tu bukyate?» Saore ando gav zjyanen ke tu san Romni, man ni lene bukyate. Naj but chaso anglal sas inke jekh situacia. Me munra phyasa ajilyam ando magazino. Oj kamlyas te kinel vareso, mange kerdilyas nasul, me inhklistem avri. I zjyuvli saji bikinelas ando magazino phendyas pheyake: «Sostar gadaya cheori phiradyolas gadya chudno? Beshlyav handre thaj inkhlistyav. Oj lyas vareso?» Munri phej phendyas mange anda gadaya. Me gelem kaj zjyuvli saji bikinel, thaj puchlem la star oj gindisajili gadya pe mande, gindisajili oj gadya ando cveto munra morkhyaki. Thaj oj phendyas mange ke oj dekh data kam priil le kameri thaj pala gadaya kam lel i desizia. Me phendem lake ke dashtil te priil le kameri thaj atunce ame kam priisaras so kam keras».
But vares diskriminacia Romane juvlyange si fenomeno sao inke si akana andi Ukraina. Anda gadaya phenen naj numa amare heroine, tale i but raporturya katar mashkar themeske organizacii, thaj inke i data katar Romane NGO. Gadaya diskriminacia sikadyol pes simultano ande genderni bariere thaj etnikane predrasude. Sar rezultato, le zjyuvlyange si le pharo akceso pi edukacia, sastimaske servisurya, te len le bukyate, thaj aver zurale chachimata. Itai star te keren buki le inicijativi saje den saporto le Romnyange si but importantno te ajel nakhadi gadaya pharimata, kerel akcento i Zemfira Kondur, menadžeri ando Konsilo e Evropako.
«O Konsilo Evropako naj but chaso anglal adoptisardyav i Rekomendacia po zuraimos andi protekcia chachimaski le Romnyangi. Oche si skriisarde varesaje punkturya anda godoya te dashtin te den pesko glaso te ajen lene le desizii, ando akseso pi kvalitetna edukacia, akceso pe sastimaske servisurya, thaj but aver but importantno aspekturya».
O Romano zjuvlikano phiraimos nikerel importantno rola po parojemos. Le zjuvlya len neji zjyanglimata, saji azjutil te baryon, te bararen pesko potencialo thaj te keren influencia po trajo komunetosko. . Gadsaje inicijative keren shansi saje maj anglal ni sas len thaj gradualno paroven i dikhimata andaj zjuvlikani rola ando societeto.
«O romano zjuvlikano phirajimos andi Ukraina sas kerdo ando 2000 bersh. Katar godova chaso, sas diferentne konferencie, sadijekh keren treningurya, sikimata, seminarurya. Si varesaje programurya po saporto le startup-enge Romnyange, kana on kamen te pitren pesko bizneso. Si inke posibiliteto te baryon saportosa katar romane publikane organizacii, shaj te nakhen varesaje kursurya saje si pokinde specifichno zjuvlyange. Ando Mukachevo den kursurya pi Ukrainska (Ukrainaki) chib le Romnyange. Sas dene kursurya pi anglikani chib, kursurya te sujen or anda industria pi shukarimata te dashtin le zjuvlya te keren buki thaj te pitren pesko cino bizneso. Si varesajo posibiliteto, tale maj but on si dene katar le publikane organizacii ta anda saporto katar varesaje donori».
O saporto thaj i integracia si kotor katar o drom te arisas chacho eqaliteto. Anda godoya si importanto te ashundyon le glasurya Romnyange, te zyanas anda lengi eksperiència, te ajen dene shanse pi edukacia, baryarimos thaj participacia ando kulturako thaj publikano trajo, gadaja kerel amaro societeto te avel maj toleranto thaj maj zuralo. Shunen maj but anda kulturako diverziteto ande aver epizodurya ando jekh projekto katar Publikano Radio thaj Radio Chiriklo.
Подкаст створено за фінансової підтримки Європейського Союзу та Ради Європи. Його зміст є виключною відповідальністю авторів. Погляди, висловлені в цьому подкасті, жодним чином не можуть тлумачитися як такі, що відображають офіційну думку Європейського Союзу чи Ради Європи.